Pogled na... - Bosna i Hercegovina

Prerada nova šansa za izvoz jaja

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, za devet mjeseci ove godine uvezen je oko 2,41 milion kilograma konzumnih jaja, vrijednih 12,1 milion KM. U odnosu na isti period lani, uvoz je povećan za oko 250.500 kilograma, odnosno za 2,31 milion KM.

Istovremeno, domaći živinari su na inostrano tržište plasirali oko 4,66 miliona kilograma jaja, u vrijednosti od 17,84 miliona KM, što je za oko 1,37 miliona kilograma i 3,48 miliona KM više nego u prvih devet mjeseci prošle godine. Među najznačajnijim izvoznim tržištima su Italija, Crna Gora i Srbija.

Vlasnik firme "Koka produkt" iz Ljubinja Dušan Koljibabić rekao je za "Glas" da trenutni uslovi poslovanja ne ostavljaju mnogo prostora za širenje proizvodnje te da je prioritet očuvanje postojeće pozicije na tržištu.

- Sve je poskupjelo, od sirovina i radne snage do goriva i prevoza, a sa druge strane, teško je povećati cijenu finalnog proizvoda. Proizvođači su pod velikim pritiskom, jer trgovci nabavljaju tamo gdje je jeftinije, a domaća proizvodnja trpi zbog uvoza - rekao je Koljibabić.

On je istakao da se potražnja za jajima promijenila u odnosu na ranije godine te da njegova farma veći dio proizvodnje plasira na domaćem tržištu, kroz tržne centre i kod manjih trgovaca.

Prema njegovim riječima, farma trenutno ima između 150.000 i 200.000 koka, dok je godišnja proizvodnja između 50 i 60 miliona jaja. Iako su postojali planovi za proširenje kapaciteta, oni su za sada usporeni zbog neizvjesnosti u pogledu daljeg kretanja tržišta.

S druge strane, zamjenik direktora firme "Rakić komerc" iz Bijeljine Jovan Rakić kaže da se domaća potražnja uglavnom održava na sličnom nivou, ali da promjene u trgovini i dolazak novih trgovačkih lanaca zahtijevaju prilagođavanje proizvodnje i širenje tržišta.

On je naveo da je ova firma proširila kapacitete da bi mogla da odgovori potrebama domaćih kupaca, ali i otvorila nove izvozne kanale. Prije nekoliko mjeseci dobili su dozvolu za izvoz jaja B klase, koja se koriste u industrijskoj preradi pa sada snabdijevaju fabrike za preradu jaja u Evropi.

- Izvoz nam je veoma važan jer omogućava da dio proizvodnje plasiramo na druga tržišta, posebno u periodima kada je domaća potrošnja slabija. Poslije Vaskrsa i Bajrama potražnja može značajno da opadne, dok proizvodnja ostaje ista pa je važno imati više kanala prodaje - rekao je Rakić.

Dodao je da je firma ulagala u standarde i sertifikate potrebne za izvoz na tržište Evropske unije, kao i u unapređenje proizvodnje. Oko polovine kapaciteta organizovano je u uslovima držanja koka u standardnim kavezima, a druga polovina u podnom sistemu, koji omogućava slobodnije kretanje životinja unutar objekta.

Osim toga, na krovovima proizvodnih objekata postavljeni su, kaže, solarni paneli, zahvaljujući kojima firma više od polovine potrebne električne energije proizvodi za vlastite potrebe. Uloženo je i u fabriku stočne hrane, kao i u preradu jaja i proizvodnju tjestenine sa jajima.

Rakić smatra da je za stabilno poslovanje važno pažljivo uskladiti proizvodnju sa stvarnim potrebama tržišta i ne oslanjati se previše na izvoz, jer se izvozni kanali mogu naglo zatvoriti, što se, kako je naveo, dogodilo proizvođačima u Srbiji.

- Ne treba proizvoditi znatno više nego što tržište može da apsorbuje. Kada se proizvodnja previše osloni na izvoz, a taj kanal se iznenada zatvori, višak završi na domaćem tržištu, cijene padaju i proizvođači posluju sa gubitkom - upozorio je Rakić.

Kada je riječ o cijenama, on je naveo da rast troškova sirovina, posebno stočne hrane, vrši pritisak na proizvođače, ali da zbog uvoza jaja iz različitih zemalja ne očekuje značajnije promjene cijena u narednom periodu.

CIJENA

Prema riječima Jovana Rakića veleprodajna cijena pakovanja od 30 komada kreće se od oko sedam KM za najjeftinija jaja iz kaveznog uzgoja, dok se cijene u maloprodaji, zavisno od načina držanja koka i pakovanja, uglavnom kreću od devet do 11 KM. On je istakao da su ulaganja u energetsku efikasnost, preradu i različite kanale prodaje važna za dugoročnu održivost proizvodnje, posebno u uslovima nestabilnih troškova i sve jače konkurencije na tržištu.